Vijesti

Projekt Arktičkog podmorskog kabla dobio je prvu investiciju

Google koristi podvodni optički kabl za otkrivanje zemljotresa | New ScientistKonzorcij koji planira izgraditi prvioptički kablpodmornica na Arktiku saopštila je 2. da je projekat, za koji se očekuje da će koštati 1,1 milijardu evra (oko 1,15 milijardi američkih dolara), dobio prvu investiciju.

To će biti prvi kabloptičko vlaknokoji će biti postavljen ispod arktičkog morskog dna, povezujući Evropu i Japan preko Sjeverne Amerike kao dio globalne internet infrastrukture, kažu programeri.

Ranije je projekat planirao saradnju sa Megafon Telekomom, drugim najvećim ruskim mobilnim operaterom, na polaganju kablova duž ruske arktičke obale. Ali planovi su odbačeni prošle godine.

Finska kompanija Sinia, koja vodi projekt optičkih vlakana na krajnjem sjeveru, rekla je da je razlog otkazivanja sve veća nevoljkost Rusije da odobri polaganje kablova na svojoj teritoriji.

Far North Optical Fiber je zajednički projekat Signia Corporation, američke kompanije Far North Digital Corporation i Japan Atria Corporation.

"Vidjeli smo neke znakove jačanja ruskog nacionalizma i to smo iskusili dok smo napredovali s ovim projektom", rekao je novinarima generalni direktor Signia Knapila.

Kabl, koji ide od sjeverne Evrope do Japana preko Grenlanda, Kanade i Aljaske, smanjit će kašnjenja u prijenosu podataka između Frankfurta i Tokija za 30 posto, navodi se.

Nordijska istraživačka i obrazovna mreža, sa sjedištem u Kastrupu, u Danskoj, saopćila je da je potpisala pismo namjere za ulaganje u optički projekt krajnjeg sjevera, ulaganjem u jedan od 12 pari podmorskih kablova koji su predloženi za izgradnju.

Konzorcij Far North Fiber Optic Project nije otkrio tačan iznos investicije, ali je izvor rekao da je izgradnja para podmorskih kablova koštala oko 100 miliona eura i još 100 miliona eura troškova održavanja tokom njihovog vijeka trajanja star.

Knapila je rekao da optički kablovi postojeće mreže između Evrope i Azije uglavnom prolaze kroz Suecki kanal, gde se optički kablovi lako oštećuju usled gustog pomorskog saobraćaja.

„Sve više zavisimo od mreže, a njena dostupnost zavisi od toga koliko je alternativnih ruta dostupno“, rekao je.

Signia, koju kontroliše finska država, uključena je u projekat jer ima zadatak da unapredi i diverzifikuje povezanost Finske sa spoljnim svetom, koji se trenutno uglavnom oslanja na kablovske veze između nje i Evrope.


Vrijeme objave: Dec-09-2022

Pošaljite nam svoje podatke:

X

Pošaljite nam svoje podatke: